Nasilje u porodici | Advokat Novi Sad

ŠTA PREDSTAVLJA NASILJE U PORODICI?

Nasilje u porodici je ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice. Nasilje u porodici je zabranjeno i svako ima pravo na zaštitu od nasilja u porodici.

Norme koje zabranjuju nasilje u porodici nalaze se u Porodičnom zakonu, Krivičnom zakoniku i Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici.

ŠTA SVE SPADA U NASILJE U PORODICI?

Nasilje u porodici se može ispoljiti na razne načine. Ono može biti:

Fizičko nasilje

Pod fizičko nasilje podrazumevamo nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede.

Psihičko nasilje

Psihičko nasilje može biti izazivanje straha pretnjom da će se ubiti ili da će se naneti telesne povrede članu porodice ili nekom njemu bliskom licu.

Seksualno nasilje

Seksualno nasilje je prisiljavanje na seksualni odnos, navođenje na seksualni odnos, kao i seksualni odnos sa licem koje nije navršilo 14. godinu života ili sa nemoćnim licem.

Nasilje predstavlja i ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima, vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.

RAZLIKA IZMEDJU NASILJA U PORODICI I DRUGIH OBLIKA NASILJA

Ono što razlikuje nasilje u porodici od drugih oblika nasilja je činjenica da su nasilnik i žrtva u bliskom odnosu. Nasilnik kontroliše žrtvu posebnim odnosom moći koju ima nad njom.

Upravo zbog bliskog odnosa, kao i moći i uticaja koju nasilnik ima nad žrtvom, često se žrtva ustručava da prijavi nasilnika.

KO SE SMATRA ŽRTVOM NASILJA U PORODICI?

Žrtva nasilja u porodici može biti supružnik, bivši supružnik, dete, roditelj ili drugo lice koje je u krvnom srodstvu sa nasilnikom. Žrtva može biti i lice koje je u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu sa nasilnikom, ili lice koje vezuje hraniteljstvo.

Žrtva nasilja u porodici može biti vanbračni partner ili bivši vanbračni partneri, ali i svako drugo lice koje živi ili koje je živelo u istom porodičnom domaćinstvu sa nasilnikom.

Žrtvom nasilja u porodici smatra se i lice koja nikada nije živelo i istom porodičnom domaćinstvu sa nasilnikom, a bilo je sa njim ili je još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, kao i lice koje ima zajedničko dete sa nasilnikom ili ima dete na putu da bude rođeno.

DA LI PRIJAVITI NASILJE U PORODICI?

prijavite nasilje u porodici | Advokat Novi Sad

 

Svako mora bez odlaganja da prijavi policiji ili javnom tužiocu nasilje u porodici ili neposrednu opasnost od njega. Ukoliko je nasilje prijavljeno javnom tužiocu, on je dužan da odmah prijavu prosledi policijskim službenicima.

Policijski službenici su dužni da odmah dovedu mogućeg učinioca u nadležnu policijsku stanicu radi vođenja postupka.

Zadržavanje u policiji može trajati najduže osam časova radi vođenja postupka, a zadržano lice ima pravo na advokata.

HITNE MERE

Nadležni policijski službenik će u što kraćem roku, a na osnovu dostupnih obaveštenja, izvršiti procenu rizika neposredne opasnosti od nasilja u porodici. Ako posle procene rizika ustanovi da postoji neposredna opasnost od nasilja u porodici, nadležni policijski službenik donosi naređenje kojim izriče hitnu meru.

Hitne mere su:

  1. mera privremenog udaljenja učinioca iz stana.
  2. mera privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i da joj prilazi.

Naređenjem mogu da se izreknu obe hitne mere. Hitna mera koju izriče policija može trajati najduže 48 časova.

Nakon izricanja hitne mere, policija će obavestiti o tome javnog tužioca. Javni tužilac će proučiti obaveštenje i vrednovati procenu rizika, pa ako ustanovi neposrednu opasnost od nasilja u porodici, dužan je da sudu podnese predlog da se hitna mera produži.

Ukoliko ustanovi neposrednu opasnost od nasilja u porodici sud će produžiti hitnu meru za još 30 dana.

MERE ZAŠTITE OD NASILJA U PORODICI

Kako bi se sprečilo dalje vršenje nasilja, sud može protiv člana porodice koji vrši nasilje izreći neku od mera kako bi mu privremeno zabranio ili ograničio održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice. Sud može odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici koje su predviđene zakonom.

Članu porodice koji vrši nasilje može biti izdat nalog da se iseli iz porodičnog stana ili kuće. Važno je naglasiti da nije bitno u čijoj svojini se nalazi stan ili kuća. Tako nasilnik može dobiti nalog da se iseli i iz stana ili kuće koja je u njegovom vlasništvu. Sud može izdati i nalog za useljenje u porodični stan ili kuću bez obzira na pravo svojine, odnosno pravo zakupa.

Nasilniku može biti određena mera zabrane približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti. Takođe može biti određena i mera zabrane pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana porodice.

Sud može odrediti i meru zabrane daljeg uznemiravanja člana porodice.

Trajanje mera zaštite

Mera zaštite od nasilja u porodici može trajati najviše godinu dana. Jednom određena mera može se produžavati sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je ona određena.

Ukoliko za vreme trajanja mere prestanu razlozi zbog kojih je ona određena, sud može doneti odluku o prestanku mere.

Ukoliko se nasilnik nalazi u pritvoru ili je na drugi način lišen slobode u vezi s krivičnim delom odnosno prekršajem, ovo vreme se uračunava u vreme trajanja mere zaštite od nasilja u porodici.

POSTUPAK PRED SUDOM ZA ZAŠTITU OD NASILJA U PORODICI

Sudska zaštita od nasilja u porodici | Advokat Milan Ivetić

 

Tužbu za zaštitu od nasilja u porodici može podneti član porodice prema kome je nasilje izvršeno, njegov zakonski zastupnik, javni tužilac i organ starateljstva. Ako organ starateljstva nije pokrenuo postupak, sud može zatražiti od organa starateljstva da pruži pomoć u pribavljanju potrebnih dokaza i da iznese svoje mišljenje o svrsishodnosti tražene mere.

Spor se može pokrenuti pred sudom na čijem području ima prebivalište odnosno boravište član porodice koji vrši nasilje, ili pred sudom na čijem području ima prebivalište odnosno boravište član porodice nad kojim je nasilje izvršeno. Bilo kom od ovih sudova da se podnese tužba, on će prihvatiti da odlučuje.

Tužbom se traži od suda da odredi jednu ili više mera predviđenih zakonom. Sud nije vezan zahtevom iz tužbe, pa može odrediti i meru zaštite od nasilja u porodici koja nije tražena tužbom ako oceni da se njom najbolje postiže zaštita.

Tužbom se može tražiti i produženje već ranije određene mere koja ističe, ukoliko nisu prestali razlozi zbog kojih je ona određena.

Član porodice protiv koga je mera određena može podneti tužbu za prestanak mere zaštite od nasilja u porodici ukoliko smatra da su prestali razlozi zbog kojih je mera određena.

Trajanje sudskog postupka

Sudski postupak u sporu za zaštitu od nasilja u porodici je naročito hitan. Nakon što sud primi tužbu, zakazaće prvo ročište tako da se ono održi u roku od osam dana od dana kada je tužba primljena.

Nakon što sud donese odluku, nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje presude kojom je određena ili produžena mera zaštite od nasilja u porodici.

Drugostepeni sud je dužan da donese odluku u roku od 15 dana od kad mu je dostavljana žalba.

EVIDENCIJE O NASILJU U PORODICI

Nadležna policijska uprava vodi evidencije o prijavljenim slučajevima nasilja u porodici i o izricanju i izvršenju hitnih mera i izvršenju mera zaštite od nasilja u porodici.

Osnovni sud vodi evidenciju o svojim odlukama o predlozima za produženje hitnih mera i o određenim merama zaštite od nasilja u porodici.

Osnovno javno tužilaštvo vodi evidenciju o predlozima za produženje hitnih mera i zahtevima za određivanje mera zaštite od nasilja u porodici.

Kada sud donese presudu, dužan je da je odmah dostavi organu starateljstva na čijoj teritoriji ima prebivalište odnosno boravište član porodice prema kome je nasilje izvršeno, i organu starateljstva na čijoj teritoriji ima prebivalište odnosno boravište član porodice protiv koga je mera zaštite određena.

Organ starateljstva je dužan je da vodi evidenciju o licima prema kojima je nasilje izvršeno, i o licima protiv kojih je određena mera zaštite.

Nadležni centar za socijalni rad vodi evidenciju i o primeni individualnih planova zaštite i podrške žrtvi.

LIŠENJE RODITELJSKOG PRAVA

Lišenje roditeljskog prava | Advokat Novi Sad

Jedno od osnovnih prava deteta jeste pravo da dete živi sa roditeljima. Ono može biti ograničeno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu deteta.

Ukoliko dete ne živi sa svojim roditeljem, ono ima pravo da održava lične odnose sa njim, a sud može i ovo pravo ograničiti ako je to u najboljem interesu deteta.

Roditelj koji vrši nasilje u porodici nad detetom može biti potpuno ili delimično lišen roditeljskog prava. Sud može doneti odluku o odvajanju deteta od roditelja sa kojim dete živi, ili odluku o ograničavanju održavanja ličnih odnosa deteta i roditelja sa kojim dete ne živi.

Sudskom odlukom o delimičnom ili potpunom lišenju roditeljskog prava može biti određena i jedna ili više mera zaštite deteta od nasilja u porodici.

Tužba za lišenje roditeljskog prava

Postupak za lišenje roditeljskog prava pokreće se tužbom, a ona se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište, ili sudu na čijem području dete ima prebivalište ili boravište.

Ko može podneti tužbu?

Tužbu za lišenje roditeljskog prava mogu podneti dete, drugi roditelj, javni tužilac i organ starateljstva.

TUŽBA ZA RAZVOD BRAKA I NASILJE U PORODICI

Tužba za razvod braka i nasilje u porodici | Advokat Milan Ivetić Novi Sad

Tužbu za razvod braka može podneti bilo koji supružnik. Tužba se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište, ili sudu na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište.

Ukoliko supružnici imaju zajedničko dete, sud je dužan da presudom u bračnom sporu odluči o vršenju roditeljskog prava. Roditelj koji fizički, seksualno ili emocionalno zlostavlja dete ili na drugi način zloupotrebljava prava ili grubo zanemaruje dužnosti može presudom u bračnom sporu biti potpuno ili delimično lišen roditeljskog prava.

Ukoliko jedan supružnik vrši nasilje nad drugim supružnikom ili detetom, sud može u presudi kojom razvodi brak da odredi i jednu ili više mera za zaštitu od nasilja u porodici.

NAKNADA ŠTETE ZBOG NASILJA U PORODICI

Lice koje pretrpi nasilje u porodici ima pravo na naknadu štete. Postupak za naknadu štete se pokreće tužbom, a tužba se podnosi protiv lica koje je vršilo nasilje u porodici.

Fizička bol

Ukoliko je lice koje je trpelo nasilje bilo povređeno ili na drugi način trpelo fizičku bol, ima pravo da po tom osnovu dobije odgovarajuću novčanu sumu kao satisfakciju.

Ukoliko je usled povreda ostao ožiljak ili neki drugi vid naruženosti, ili čak došlo do umanjenja životne aktivnosti, ovo predstavlja vid nematerijalne štete i osnov za novčanu naknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova.

Pretrpljeni strah i duševna bol

Strah koji je trpelo lice nad kojim je vršeno nasilje takođe predstavlja osnov za pravičnu novčanu naknadu kao vid satisfakcije za pretrpljeni strah.

Prilikom vršenja nasilja u porodici može doći i do povrede časti i ugleda što je još jedan osnov za naknadu nematerijalne štete.

Pravo na novčanu naknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podređenosti ili zavisnosti navedeno na kažnjivu obljubu ili kažnjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je izvršeno neko drugo krivično delo protiv dostojanstva ličnosti i morala.

Pored nematerijalne štete, žrtva nasilje ima pravo i na naknadu materijalne štete koju je pretrpela.

KRIVIČNO DELO NASILJE U PORODICI

Nasilje u porodici predstavlja krivično delo, a njega čini onaj ko primenom nasilja, pretnjom da će napasti na život ili telo, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, telesni integritet ili duševno stanje člana svoje porodice. Za ovo krivično delo predviđena je kazna od tri meseca do tri godine zatvora.

Ko se smatra članovima porodice?

U smislu Krivičnog zakonika, članovima porodice okrivljenog smatraju se:

  1. Supružnik
  2. Deca
  3. Preci supružnika
  4. Vanbračni partner i njegova deca
  5. Usvojilac i usvojenik
  6. Hranilac i hranjenik

Ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu sa okrivljenim, članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika. Članom porodice okrivljenog smatra se i lice koje ima zajedničko dete sa njim ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živeli u istom porodičnom domaćinstvu.

Kazna za krivično delo nasilje u porodici

Teži oblik krivičnog dela postoji ako je prilikom izvršenja korišćeno oružje, opasno oruđe ili drugo sredstvo podobno da teško povredi telo ili teško naruši zdravlje člana porodice, a za ovaj oblik je predviđena kazna zatvora od šest meseci do pet godina.

Ukoliko je zbog izvršenog nasilja nastupila teška telesna povreda ili je zdravlje teško narušeno zaprećena je kazna zatvora od dve do deset godina. Ista kazna je zaprećena i ukoliko je nasilje izvršeno prema maloletnom licu.

Ako je usled nasilja u porodici nastupila smrt člana porodice učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina. Ako je član porodice maloletno lice učinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina.

Onaj ko prekrši mere za zaštitu od nasilja u porodici takođe čini krivično delo i kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od tri meseca do tri godine. 


Ovaj tekst je informativnog karaktera, i postoji mogućnost da je nakon njegovog objavljivanja došlo do promene propisa. Za detaljnije i precizne informacije o Vašim prvima može Vam pomoći advokat za porodično pravo.

Avokat Novi Sad
Milan Ivetić
Novembar 2021

Call Now Button