Otkaz od strane poslodavca | Advokat Milan Ivetić Novi Sad

U tekstu Prestanak radnog odnosa, bavili smo se pitanjima na koji sve način radni odnos može da prestane. Jedan od načina prestanka radnog odnosa jeste Otkaz od strane poslodavca.

 Poslodavci koji nameravaju da zaposlenom otkažu ugovor o radu, moraju biti veoma oprezni, jer sama procedura otkaza mora biti sprovedena strogo po odredbama zakona. Ukoliko se napravi propust, sud može poništiti rešenje o otkazu. Posledice po poslodavca mogu biti vraćanje zaposlenog na rad, a u svakom slučaju naknada štete zaposlenom prouzrokovane donošenjem nezakonitog rešenja.

Sa druge strane zaposleni koji je primio rešenje o otkazu, a smatra da je isto nezakonito, može pokrenuti sudski postupak radi poništaja istog. Rok za pokretanje postupka iznosi 60 dana od dana prijema rešenja, i on se ne sme prekoračiti, jer nakon proteka ovog roka zaposleni gubi pravo da dobije sudsku zaštitu. Zbog složenosti ovih pitanja, zaposlenom je potreban stručan avokat za radno pravo.

Zbog složenosti pitanja otkaz ugovora o radu od strane poslodavca, u ovom tekstu ćemo se detaljnije pozabaviti ovom problematikom.

DISKRIMINACIJA

Otkaz od strane poslodavca - Diskriminacija

Prilikom davanja otkaza ugovora o radu, zabranjena je diskriminacija s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredeljenje, političko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo.

POSEBNA ZAŠTITA OD OTKAZA

Poslodavac ne može da otkaže zaposlenom ugovor o radu za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta.

Ukoliko je zaposleni zaključio ugovor o radu na određeno vreme, rok se produžava do isteka korišćenja prava na odsustvo.

Zaposleni koji je dobio rešenje o otkazu, može od suda tražiti poništaj istog, ukoliko je poslodavac u vreme donošenja rešenja znao za okolnosti na strani zaposlenog koje su smetnja za otkaz. Rešenje je ništavo i ako poslodavac nije znao, a zaposleni mu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa dostavi potvrdu lekara ili drugog nadležnog organa.

BLANKO OTKAZ

Otkaz od strane poslodavca - Blanko otkaz

Poslodavac ne može tražiti od zaposlenog da prilikom zasnivanja radnog odnosa potpiše blanko izjavu o otkazu ugovora o radu.

Otkaz od strane zaposlenog predstavlja izraz njegove volje, i zaposleni će dati otkaz onog momenta ako i kada više ne bude želeo da radi kod poslodavca. Stoga unapred potpisana izjava o otkazu, sa ostavljenim praznim mestom za upis datuma, ne proizvodi pravno dejstvo.

PROBNI RAD

Zakonom o radu predviđena je mogućnost da poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti probni rad, a koji najduže može da traje šest meseci. Poslodavac pre isteka probnog rada može dati otkaz zaposlenom, s tim što mora u rešenju obrazložiti svoju odluku. Otkazni rok u ovom slučaju iznosi pet radnih dana.

Ukoliko poslodavac u toku trajanja probnog rada ustanovi da zaposleni nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti, može mu otkazati ugovor o radu, a radni odnos u ovom slučaju prestaje istekom probnog rada.

Zaposleni ima pravo da protiv rešenja poslodavca o otkazu pokrene sudski spor.

NEOSTVARIVANJE REZULTATA RADA

Ukoliko zaposleni ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima rati, to može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

Pre otkaza ugovora o radu, poslodavac mora prethodno da zaposlenom dostavi pisano obaveštenje u vezi sa njegovim nedostacima u radu, a obaveštenje mora da sadrži i uputstva, kao i primereni rok za poboljšanje rada.

Tek ukoliko zaposleni ni u ostavljenom roku ne poboljša svoj rad, poslodavac mu može dati otkaz.

OTKAZNI ROK

Zaposleni ima pravo na otkazni rok koji počinje da teče od narednog dana od dana dostavljanja rešenja o otkazu, a koji ne može biti kraći od osam ni duži od trideset dana. Otkazni rok se utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, a u zavisnosti od staža osiguranja zaposlenog. Za vreme otkaznog roka zaposleni ne mora da dolazi na rad ako se tako sporazume sa poslodavcem, ali tada nema pravo na zaradu, već samo na naknadu zarade utvrđenu opštim aktom ili ugovorom o radu.

POVREDA RADNE OBAVEZE

Zaposleni koji svojom krivicom učini povredu radne obaveze, rizikuje da dobije otkaz od strane poslodavca.

Povrede radnih obaveza koje su razlog za otkaz, regulisane su Zakonom o radu, a to su : nesavesno ili nemarno izvršavanje radne obaveze, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja, necelishodno i neodgovorno korišćenje sredstva rada, ne korišćenje ili nenamensko korišćenje obezbeđenih sredstva ili opreme za ličnu zaštitu na radu.

Poslodavac može opštim aktom ili ugovorom o radu predvideti i druge povrede radnih obaveza koje mogu biti razlog za otkaz.

Zaposleni koji povredom radne obaveze ugrožava imovinu veće vrednosti, može privremeno biti udaljen sa rada.

NEPOŠTOVANJE RADNE DISCIPLINE

Nepoštovanje radne discipline predstavlja razlog za otkaz od strane poslodavca.

Zakonom o radu su predviđeni sledeći slučajevi koji su razlog za otkaz, a to su:

  • neopravdano odbijanje da se obave poslovi i izvrše nalozi poslodavca 
  • ne dostavljanje potvrde o privremenoj sprečenosti za rad u skladu sa zakonom 
  • zloupotreba prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad 
  • dolazak na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava odnosno upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena 
  • davanje netačnih podataka koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa 
  • odbijanje zaposlenog da se podvrgne oceni zdravstvene sposobnosti ako radi na poslovima sa povećanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za rad utvrđena posebna zdravstvena sposobnost.

Poslodavac može opštim aktom propisati i druge razloge za nepoštovanje radne discipline koji se smatraju razlogom za otkaz ugovora o radu.

Zakon o radu predviđa još jednu uopštenu odredbu, a to je da poslodavac može dati otkaz ugovora o radu zaposlenom ako je njegovo ponašanje takvo da ne može nastaviti rad kod poslodavca.

Zaposleni koji nepoštovanjem radne discipline ugrožava imovinu veće vrednosti, može privremeno biti udaljen sa rada.

UPOZORENJE PRED OTKAZ

Otkaz od strane poslodavca - Upozorenje pred otkaz

U slučaju da smatra da je zaposleni povredio radnu obavezu ili da zaposleni nije poštovao radnu disciplinu, poslodavac je u dužan da pre nego što donese rešenje o otkazu, zaposlenom dostavi pisano upozorenje pred otkaz. Poslodavac je dužan da zaposlenom ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja, da se izjasni na navode iz upozorenja.

Tak nakon proteka roka za izjašnjenje, poslodavac može doneti rešenje o otkazu ugovora o radu. Međutim poslodavac može zaposlenog privremeno udaljiti sa rada ako je priroda povrede radne obaveze, nepoštovanje radne discipline, ili ponašanje zaposlenog takvo da ne može nastaviti rad kod poslodavca pre isteka roka za izjašnjenje.

Upozorenje naročito mora da sadrži osnov za davanje otkaza od strane poslodavca, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje pred otkaz.

Upozorenje pre otkaz se dostavlja zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, ili putem pošte na adresu prebivališta ili boravišta. Ukoliko nije u mogućnosti da upozorenje dostavi na ovaj način, poslodavac je u dužan da sačini pismenu belešku, i zajedno sa upozorenjem je istakne na oglasnu tablu. Po proteku osam dana od dana objavljivanja, upozorenje se smatra dostavljanim.

Nepoštovanje ove strogo formalne procedure, razlog je da sud rešenje o otkazu poništi kao nezakonito.

Ako poslodavac smatra da postoje olakšavajuće okolnosti, ili da povreda radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline nisu takve prirode da zaposleni dobije otkaz, može umesto otkaza zaposlenom izreći neku od mera predviđenih zakonom.

NEDOSTAVLJANJE POTVRDE O BOLOVANJU

Ukoliko zaposleni ne dostavi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad poslodavcu, u rokovima predviđenim zakonom, može dobiti otkaz od strane poslodavca. Ovaj razlog predstavlja nepoštovanje radne discipline, kako je gore u tekstu i navedeno, ali ćemo ovaj razlog zbog specifičnosti obrazložiti malo detaljnije.

Zakon o radu predviđa obavezu zaposlenog da poslodavcu dostavi potvrdu lekara najkasnije u roku od tri dana, od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad. Potvrda lekara mora da sadrži i očekivano vreme privremene sprečenosti. Ukoliko je zaposleni teže bolestan, poslodavcu potvrdu mogu doneti i članovi uže porodice ili druga lica sa kojima zaposleni živi u domaćinstvu. Zaposleni koji živi sam, potvrdu može dostaviti u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih to nije mogao učiniti.

Propuštanje obaveze zaposlenog da preda potvrdu poslodavcu, predstavlja razlog za otkaz od strane poslodavca. Razlog za otkaz, ne može predstavljati to što je zaposleni prekoračio rok za dostavljanje potvrde, ako je uredno je obavestio poslodavca o sprečenosti, a samu potvrdu je dostavio po proteku roka.

NEOPRAVDANI RAZLOG ZA NEDOLAZAK

Poslodavac koji posumnja da su neopravdani razlozi za nedolazak na rad, može da se obrati nadležnom zdravstvenom organu da utvrdi zdravstvenu sposobnost zaposlenom. Poslodavac ima pravo da izabere ovlašćenu ustanovu koja će izvršiti pregled, a trošak pregleda pada na poslodavca. Navedene okolnosti poslodavac može u skladu sa opštim aktom utvrditi i na drugi način. Odbijanje zaposlenog da izvrši analizu u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi, takođe predstavlja nepoštovanje radne discipline, i može biti razlog za otkaz od strane poslodavca.

ALKOHOLISANOST ZAPOSLENOG

Otkaz od strane poslodavca - Alkoholisanost zaposlenog

Razlog za otkaz ugovora o radu predstavlja dolazak zaposlenog na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava. Razlog za otkaz predstavlja i upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koja ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla. Ovi razlozi predstavljaju nepoštovanje radne discipline, kako je gore u tekstu i navedeno.

Poslodavac može da uputi zaposlenog u ovlašćenu ustanovu radi utvrđivanja okolnosti da li je zaposleni pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava. Poslodavac je taj koji ima pravo da odabere ovlašćenu ustanovu, i trošak analize pada na njega. Poslodavac može navedene okolnosti utvrditi i na drugi način, ali u skladu sa opštim aktom.

Zaposleni koji odbije da se podvrgne pregledu, čini povredu radne discipline zbog koje mu poslodavac može otkazati ugovor o radu.

ANEKS UGOVORA O RADU

Poslodavac može zaposlenom da ponudi zaključenje aneksa ugovora o radu u kom će biti izmenjeni ugovorenih uslova rada. Zakonom o radu predviđeni su slučajevi u kojima poslodavac to može ponuditi.

Poslodavac koji namerava da zaposlenom ponudi izmenu uslova rada, uz aneks ugovora o radu, dužan je zaposlenom da dostavi i pisano obaveštenje koje mora da sadrži razloge za ponuđeni aneks. Uopštene formulacije tipa “radi premeštaja na drugi odgovarajući posao, zbog potreba organizacije rada” ne mogu se okarakterisati kao opravdan razlog, već moraju biti navedeni posebni razlozi i kriterijumi zbog čega se baš tom zaposlenom nudi aneks ugovora o radu. U obaveštenju mora biti naveden i rok u kom zaposleni treba da se izjasni, a koji ne može biti kraći od osam radnih dana. Obaveštenje takođe mora da sadrži i upozorenje na pravne posledice koje mogu da nastanu ukoliko zaposleni odbije da potpiše aneks.

Ukoliko zaposleni odbije da potpiše aneks u ostavljenom roku, poslodavac mu može dati otkaz ugovora o radu. Zaposleni zadržava pravo da u sudskom postupku povodom otkaza osporava zakonitost aneksa.

Zaposleni koji potpiše aneks ugovora o radu, takođe zadržava pravo da u sudskom postupku osporava zakonitost aneksa. Zaposleni koji je potpisao aneks ugovora o radu nema pravo da odbija izvršavanje radnih zadataka predviđenih aneksom, jer tako čini povredu radne obaveze, što predstavlja jedan od otkaznih razloga, ali ima pravo da potpisani aneks osporava pred sudom.

Pored slučajeva za ponudu aneksa koji su predviđeni Zakonom o radu, opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu mogu biti predviđeni i drugi slučajevi, ali njihovo neprihvatanje od strane zaposlenog ne može biti razlog za otkaz.

TEHNOLOŠKI VIŠAK

Zaposleni može da dobije otkaz od strane poslodavca ako zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili zbog tih promena dođe do smanjenja obima posla.

U određenim slučajevima koji su predviđeni Zakonom o radu, poslodavac je u obavezi da donese program rešavanja viška zaposlenih. Pre donošenja programa, poslodavac je dužan da Nacionalnom službom za zapošljavanje i reprezentativnim sindikatom kod poslodavca preduzme odgovarajuće mere za novo zapošljavanje.

Pre otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu u skladu sa zakonom.

Ako otkaže ugovor o radu zaposlenom, poslodavac ne može na istim poslovima da zaposli drugo lice u periodu od tri meseca od dana prestanka radnog odnosa. Ako pre isteka ovog roka ipak nastane potreba za zapošljavanjem, prednost ima zaposleni kome je prestao radni odnos.

OTKAZ NAKON MIROVANJA RADNOG ODNOSA

Jedan od roditelja ima pravo da odsustvuje sa rada dok dete ne navrši tri godine. Ovo pravo imaju i usvojilac, hranilac, odnosno staratelj. Za vreme ovog perioda zaposlenom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa.

Zaposlenom miruje radni odnos i u slučaju odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka; upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva;  privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. Zakona o radu;  izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca;  izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci.

Pravo na mirovanje radnog odnosa ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva.

Gore navedeni zaposleni imaju pravo da se u roku od 15 dana od dana isteka prava na mirovanje vrate na rad kod poslodavca. Ako se zaposleni ne vrati u ovom roku, može dobiti otkaz od strane poslodavca.

KRIVIČNO DELO ZAPOSLENOG

Otkaz od strane poslodavca - Krivično delo zaposlenog

Otkaz od strane poslodavca može dobiti zaposleni koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom. Dakle, razlog za otkaz može biti samo pravosnažna presuda, a krivično delo može biti samo delo koje je učinjeno na radu ili u vezi sa radom.

Ukoliko je protiv zaposlenog započeto krivično gonjenje zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, poslodavac može zaposlenog privremeno udaljiti sa rada. Udaljenje može da traje najviše tri meseca, a nakon toga poslodavac je dužan da zaposlenog vrati na rad, da mu otkaže ugovor o radu ako utvrdi da je postojala povreda radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline, ili da mu izrekne drugu meru.

U Zakonu o radu, pored gore navedenog, ranije je bio predviđen još jedan razlog zbog kog poslodavac može otkazati ugovor o radu, a to je ako ponašanje zaposlenog predstavlja radnju izvršenja krivičnog dela učinjenog na radu i u vezi sa radom, nezavisno od toga da li je protiv zaposlenog pokrenut krivični postupak za krivično delo. Ustavni sud proglasio je ovu odredbu neustavnom iz razloga što jedino sud može da utvrđuje da li određena radnja predstavlja radnju krivičnog dela, a nikako i poslodavac, pa je navedena odredba prestala da važi.

Ovaj otkazni razlog predstavlja povredu pretpostavke nevinosti. Ovo je bitno jer je zakonom već predviđeno da poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako je zaposleni pravosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom. Dakle ukoliko se desi situacija da poslodavac smatra da ponašanje zaposlenog predstavlja radnju krivičnog dela, a on još uvek nije pravosnažno osuđen, poslodavac nije ovlašćen da to utvrđuje, već može dati otkaz zaposlenom zbog nekog drugog otkaznog razloga, na primer ako ponašanje zaposlenog takvo da ne može nastaviti rad kod poslodavca.

OSOBE SA INVALIDITETOM I OSOBE SA ZDRAVSTVENIM SMETNJAMA

Zaposleni sa zdravstvenim smetnjama ne može da obavlja poslove koji mogu da izazovu pogoršanje njegovog zdravlja, ili da izazovu posledice koje mogu biti opasne po njegovu okolinu. Poslodavac je dužan da osobi sa invaliditetom i zaposlenom sa zdravstvenim smetnjama obezbedi obavljanje poslova prema njihovoj radnoj sposobnosti.

Ukoliko zaposleni odbije da prihvati obavljanje posla koji je prilagođen njegovoj radnoj sposobnosti, poslodavac može da mu otkaže ugovor o radu.

Ukoliko poslodavac ne može da obezbedi zaposlenom odgovarajući posao, zaposleni se smatra tehnološkim viškom, i može mu se dati otkaz od strane zaposlenog.

OTKAZ KOD PROMENE POSLODAVCA

Zaposlenima koji se na dan promene poslodavca nalaze u radnom odnosu, ne prestaje radni odnos, već ostaju u radnom odnosu kod novog poslodavca.

Kada dođe do statusne promene kod poslodavca, poslodavac sledbenik preuzima sve ugovore o radu od poslodavca prethodnika, koji važe na dan promene. Poslodavac prethodnik je dužan da o tome pismenim putem obavesti zaposlene. Ovo obaveštenje ima za cilj da se zaposleni upoznaju sa prenosom ugovora, i izraze svoju volju da li žele da ostanu kod novog poslodavca u radnom odnosu.

Zaposleni ima rok od pet radnih dana od dana prijema obaveštenja da se izjasni o prenosu ugovora. Ukoliko se zaposleni u ovom roku ne izjasni, ili odbije prenos ugovora, poslodavac prethodnik mu može dati otkaz ugovora o radu. Imajući u vidu ovaj rok za izjašnjenje, poslodavac prethodnik mora dostaviti zaposlenom ovo obaveštenje najmanje 5 radih dana pre promene poslodavca, kako bi zaposleni imao dovoljno vremena da se izjasni.

Ako se zaposleni pisanim putem izjasni da prihvata prenos ugovora, ne donosi se posebno rešenje, niti se zaključuje novi ugovor o radu.

NEZAKONIT OTKAZ

Ukoliko sud utvrdi da je zaposlenom radni odnos prestao na nezakonit način, sud će na zahtev zaposlenog odlučiti da se zaposleni vrati na rad.

Pored gore navedenog, zaposleni ima pravo da zahteva od suda i da obaveže poslodavca da mu se isplati naknada štete za period u kome nije radio, kao i da mu se za taj period uplate pripadajući doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Ukoliko zaposleni ne želi da se vrati na rad kod poslodavca, umesto vraćanja na rad sud može obavezati poslodavca da mu isplati naknadu štete u iznosu od najviše 18 zarada zaposlenog. Ako zaposleni zahteva da se vrati na rad, a poslodavac u postupku dokaže da nastavak radnog odnosa nije moguć, sud će odbiti zahtev zaposlenog da se vrati na rad, ali će mu dosuditi naknadu štete u dvostrukom iznosu.

—————————————————————————————————————–

Ovaj tekst je informativnog karaktera, i postoji mogućnost da je nakon njegovog objavljivanja došlo do promene propisa. Za detaljnije i precizne informacije o pitanju koje Vas zanima može Vam pomoći advokat za radno pravo.

Advokat Novi Sad
Milan Ivetić
Novembar 2020

Call Now Button