Prekovremeni rad | Advokat Novi Sad

Radno vremene zaposlenog, prekovremeni rad, noćni radi, i smenski rad reguliše Zakon o radu, a ono se konkretizuje kolektivnim ugovorom, opštim aktom poslodavca, i ugovorom o radu koji potpisuju zaposleni i poslodavac.

RADNO VREME ZAPOSLENOG

Radno vreme je vremenski period u kome je zaposleni raspoloživ da obavlja poslove prema nalozima poslodavca. Zaposleni radno vreme provodi na mestu gde se poslovi obavljaju, ali se zaposleni i poslodavac mogu sporazumeti da jedan period radnog vremena zaposleni poslove obavlja od kuće.

RADNO VREME U UGOVORU

Ugovor o radu može biti zaključen sa punim radnim vremenom, sa nepunim radnim vremenom, i sa skraćenim radnim vremenom.

  • Puno radno vreme zaposlenog iznosi 40 časova nedeljno. Poslodavac može opštim aktom da utvrdi da puno radno vreme bude kraće, ali ne kraće od 36 časova nedeljno. Zaposleni u svakom slučaju ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom.
  • Nepuno radno vreme je radno vreme kraće od punog radnog vremena. Ukoliko zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca, on može da za ostatak radnog vremena zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i na taj način ostvari puno radno vreme.
  • Zaposleni koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, imaju skraćeno radno vreme. Radno vreme se skraćuje srazmerno štetnom dejstvu uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenog, a ono može biti skraćeno najviše 10 časova nedeljno. Zaposleni koji radi skraćeno radno vreme ima sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom.

Puno radno vreme zaposlenog mlađeg od 18 godina života ne može da se utvrdi u trajanju dužem od 35 časova nedeljno, niti dužem od osam časova dnevno.

VREME PRIPRAVNOSTI

Vreme pripravnosti je vreme u kome je zaposleni pripravan da se odazove na poziv poslodavca da obavlja poslove ako se ukaže takva potreba.

Ukoliko se zaposleni nalazi u pripravnosti u toku obavljanja poslova, ovaj period se uračunava u radno vreme zaposlenog.

Međutim ukoliko se zaposleni nalazi u pripravnosti, ali van mesta gde se poslovi obavljaju, ovaj period se ne uračunava u radno vreme zaposlenog. Ipak, zaposleni ima pravo na novčanu naknadu za pripravnost.

Vreme pripravnosti i visina naknade konkretnije se uređuju opštim aktom poslodavca i ugovorom o radu

PREKOVREMENI RAD

Zaposleni je dužan da na zahtev poslodavca radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran. Zakon o radu, ovaj rad naziva prekovremeni rad.

Poslodavac je dužan da vodi dnevnu evidenciju o prekovremenom radu zaposlenih.

Prekovremeni rad može da traje najduže osam časova nedeljno. Kada se sabere redovno radno vreme zaposlenog u toku dana i prekovremeni rad, ukupan zbir sati koji zaposleni može da radi u toku dana ne sme da bude veći od 12 časova dnevno.

KOME NE MOŽE DA SE ODREDI PREKOVREMENI RAD?

Prekovremeni rad ne može da se odredi zaposlenima koji rade na poslovima sa povećanim rizikom i imaju skraćeno radno vreme, osim ako u određenim slučajevima zakonom nije drugačije određeno.

Zabranjen je prekovremeni rad zaposlenima koji su mlađi od 18 godina života.

Zaposleni ne može da radi prekovremeno ako bi, po nalazu nadležnog zdravstvenog organa, takav rad mogao da pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Zaposlena za vreme trudnoće i zaposlena koja doji dete ne može da radi prekovremeno ako ima nalaz nadležne zdravstvene ustanove da bi takav rad bio štetan za njeno zdravlje i zdravlje deteta

Jedan od roditelja sa detetom do tri godine života, samohrani roditelj koji ima dete do sedam godina života ili ima dete koje je težak invalid, može da radi prekovremeno samo uz svoju pisanu saglasnost.

Dežurstvo u zdravstvenim ustanovama kao prekovremeni rad, uređeno je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ovim zakonom su propisani slučajevi pod kojima zdravstvena ustanova može da uvede dežurstvo kao prekovremeni rad.

RASPORED RADNOG VREMENA

Po pravilu, radna nedelja traje pet radnih dana, a raspored radnog vremena u okviru radne nedelje utvrđuje poslodavac. Radni dan, po pravilu, traje osam časova.

Poslodavac kod koga se rad obavlja u smenama, noću ili kad priroda posla i organizacija rada to zahtevaju može da radnu nedelju i raspored radnog vremena organizuje i na drugi način.

U zavisnosti od organizacije rada i prirode posla, početak i završetak radnog vremena može da se precizno utvrditi, odnosno da se ugovori klizno radno vreme.

Poslodavac je dužan da zaposlenog obavesti najmanje pet dana unapred o rasporedu radnog vremena i o promeni rasporeda radnog vremena, osim kada je potrebno uvesti prekovremeni rad. Samo izuzetno, u slučaju nastupanja nepredviđenih okolnosti, poslodavac može da obavesti zaposlene o rasporedu i promeni rasporeda radnog vremena u kraćem roku od pet dana, ali ne kraćem od 48 časova unapred.

Puno ili nepuno radno vreme zaposlenog ne mora biti raspoređeno jednako po radnim nedeljama, ukoliko je kod poslodavca rad organizovan u smenama ili to zahteva organizacija rada. U tom slučaju utvrđuje se prosečno nedeljno radno vreme na mesečnom nivou.

Zaposleni može da radi najduže 12 časova dnevno, odnosno 48 časova nedeljno uključujući i prekovremeni rad.

PRERASPODELA RADNOG VREMENA

Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena. Ovo je moguće u slučajevima kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u utvrđenim rokovima.

Kod preraspodele radnog vremena ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine ne sme u proseku da bude duže od ugovorenog radnog vremena. Kolektivnim ugovorom može se utvrditi da se preraspodela ne vezuje za kalendarsku godinu, odnosno da može trajati i duže od šest meseci, ali ne duže od devet meseci.

Zabranjena je preraspodela radnog vremena zaposlenima koji su mlađi od 18 godina života.

Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena zaposlenoj ženi za vreme trudnoće i zaposlenom roditelju sa detetom mlađim od tri godine života ili zaposlenom roditelju koji ima dete sa težim stepenom psihofizičke ometenosti – samo uz pisanu saglasnost zaposlenog.

Da li se preraspodela radnog vremena smatra kao prekovremeni rad?

Preraspodela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom. Zaposleni može da se saglasi da u preraspodeli radnog vremena radi u proseku duže od propisanog proseka, ali se  u tom slučaju časovi rada duži od prosečnog radnog vremena obračunavaju i isplaćuju kao prekovremeni rad.

Radno vreme u slučaju preraspodele radnog vremena ne može da traje duže od 60 časova nedeljno.

Na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme, ne može se vršiti preraspodela radnog vremena.

Ukoliko zaposlenom prestane radni odnos u toku perioda preraspodele, on ima pravo da mu se ostvareni časovi rada duži od ugovorenog radnog vremena preračunaju u njegovo radno vreme i da ga poslodavac odjavi sa obaveznog socijalnog osiguranja po isteku tog vremena ili da mu te časove rada poslodavac obračuna i isplati kao časove prekovremenog rada.

NOĆNI RAD (RAD NOĆU)

Noćnim radom smatra se rad koji se obavlja u vremenu od 22,00 časa do 6,00 časova narednog dana.

Pre uvođenja noćnog rada poslodavac mora zatražiti mišljenje sindikata o merama bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu zaposlenih koji rad obavljaju noću.

Ukoliko zaposleni radi noću najmanje tri sata svakog radnog dana, ili ako radi noću trećinu punog radnog vremena u toku jedne radne nedelje, poslodavac je dužan da obezbedi obavljanje poslova u toku dana ako bi, po mišljenju nadležnog zdravstvenog organa, takav rad doveo do pogoršanja zdravstvenog stanja zaposlenog.

KO NE MOZE DA RADI NOĆU?

Zaposleni koji je mlađi od 18 godina života ne može da radi noću, osim ako obavlja poslove u oblasti kulture, sporta, umetnosti i reklamne delatnosti. Ovo je moguće i u slučaju kada je neophodno da se nastavi rad prekinut usled više sile, pod uslovom da takav rad traje određeno vreme i da mora da se završi bez odlaganja, a poslodavac nema na raspolaganju u dovoljnom broju druge punoletne zaposlene. U svakom slučaju poslodavac je dužan da obezbedi nadzor nad radom zaposlenog mlađeg od 18 godina života od strane punoletnog zaposlenog.

Zaposlena za vreme trudnoće i zaposlena koja doji dete ne može da radi noću ako bi prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove takav rad bio štetan za njeno zdravlje i zdravlje deteta.

Jedan od roditelja sa detetom do tri godine života, samohrani roditelj koji ima dete do sedam godina života ili ima dete koje je težak invalid, može da radi noću samo uz svoju pisanu saglasnost.

RAD U SMENAMA

Rad u smenama predstavlja organizaciju rada prema kojoj se zaposleni na istim poslovima kod poslodavca smenjuju prema utvrđenom rasporedu.

Smatra se da zaposleni radi u smenama ako u toku meseca posao obavlja u različitim smenama najmanje trećinu svog radnog vremena. Ako rad u smenama uključuje noćni rad, poslodavac je dužan da obezbedi izmenu smena, tako da zaposleni ne radi neprekidno više od jedne radne nedelje noću. Zaposleni može da radi noću duže od jedne radne nedelje, samo ako se pisanim putem izričito saglasio sa tim.

UVEĆANA ZARADA ZA PREKOVREMENI RAD, NOĆNI RAD i SMENSKI RAD

Zakon o radu propisuje da zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu pored ostalog i za prekovremeni rad i noćni rad.

Zakonom o radu propisano je minimalno uvećanje, a opštim aktom i ugovorom o radu može biti predviđeno i veće uvećanje.

Tako zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovne zarade.

Isto tako i za prekovremeni rad zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu najmanje 26% od osnovne zarade.

Opštim aktom i ugovorom o radu može da se utvrde da zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu po osnovu rada u smenama.

Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova za uvećanje, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.

PREKRŠAJI

Kazna za prekršaj | Advokat MIlan Ivetić

Zakonom o radu predviđeni su prekršaji za kršenje pojedinih odredbi zakona.

Novčanom kaznom kazniće se za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, odgovorno lice u pravnom licu, odnosno zastupnik pravnog lica, kao i preduzetnik :

  • ako zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno odredbama zakona,
  • ako je izvršio preraspodelu radnog vremena suprotno odredbama zakona,
  • ako zaposlenom koji radi noću ne obezbedi obavljanje poslova u toku dana,
  • ako zaposlenom koji radi u smenama ne obezbedi izmenu smena,
  • ako zaposlenom mlađem od 18 godina života odredi da radi suprotno zakonu,
  • ako ne obezbedi zaštitu materinstva, kao i prava po osnovu nege deteta i posebne nege deteta,
  • ako ne vodi dnevnu evidenciju o prekovremenom radu zaposlenih,
  • ako ne obezbedi vreme za odmor u toku dnevnog rada, dnevni i nedeljni odmor.

Ovaj tekst je informativnog karaktera, i postoji mogućnost da je nakon njegovog objavljivanja došlo do promene propisa. Za detaljnije i precizne informacije o Vašim prvima može Vam pomoći advokat za radno pravo.

Advokat Novi Sad
Milan Ivetić
Avgust2021

Call Now Button