Oportunitet (Odlaganje krivičnog gonjenja) | Advokat Novi Sad

Za određena krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, okrivljeni može da postigne dogovor sa javnim tužiocem te da sa njim zaključi sporazum o priznanju krivičnog dela, ili da postigne dogovor da se u njegovom slučaju primeni oportunitet, tj. odlaganje krivičnog gonjenja.

Osnovna razlika je u tome što se u slučaju oportuniteta osumnjičenom ne izriče kazna, dok se kod sporazuma o priznanju krivičnog dela okrivljenom izriče kazna, ali ona koja je dogovorena sa tužilaštvom.

Primena ova dva instituta doprinosi tome da sudovi koji vode krivične postupke budu znatno rasterećeniji. Glavna odlika ovih postupaka je da se završavaju mnogo brže nego redovni krivični postupci.

ŠTA JE OPORTUNITET (ODLAGANJE KRIVIČNOG GONJENJA)?

Oportunitet ili “Odlaganje krivičnog gonjenja” predstavlja mogućnost da osumnjičeni uplati određeni novčani iznos u humanitarne svrhe ili ispuni neku drugu obavezu koju je preuzeo u dogovoru sa tužilaštvom, a da Javni tužilac zauzvrat odbaci krivičnu prijavu. Primena ovog instituta je moguća samo kod lakših krivičnih dela, tj kod krivičnih dela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.

Bitno je naglasiti da u slučaju odlaganja krivičnog gonjenja okrivljenom se ne izriče kazna, te samim tim okrivljeni se ne uvodi u kaznenu evidenciju. Ukoliko okrivljeni bude zatražio uverenje od MUP-a o kažnjavanju – nekažnjavanju, krivično delo na koje je primenjen institut oportuniteta neće biti zavedeno u evidenciju.

Za razliku od oportuniteta, kod sporazuma o priznanju krvičnog dela, okrivljenom se izriče kazna, a detaljnije o tome možete videti dalje u tekstu.

KADA SE MOŽE DESITI OPORTUNITET?

Zakonik o krivičnom postupku precizno uređuje kada se primenjuje oportunitet Tako je predviđeno da Javni tužilac može odložiti krivično gonjenje za krivična dela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, pod određenim uslovima.

KOJI SU USLOVI ZA OPORTUNITET?

Da bi se desio oportunitet osumnjičeni mora prihvati da izvrši jednu ili više od sledećih zakonom propisanih obaveza:

  • otkloni štetnu posledicu nastalu izvršenjem krivičnog dela ili da naknadi pričinjenu štetu
  • uplati određeni novčani iznos, koji se koristi za humanitarne svrhe ili druge javne svrhe
  • obavi određeni humanitarni rad ili društvenokorisni rad
  • ispuni dospele obaveze izdržavanja
  • podvrgne odvikavanju od opojnih droga ili alkohola
  • podvrgne tretmanu radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja
  • izvrši obavezu ustanovljenu odlukom suda, odnosno poštuje ograničenje utvrđeno sudskom odlukom.

Javni tužilac ukoliko smatra da je celishodno i da ima uslova da se primeni oportunitet, donosi naredbu o odlaganju krivičnog gonjenja u kojoj će biti utvrđena obaveza koju osumnjičeni treba da izvrši. U naredbi o odlaganju krivičnog gonjenja biće određen i rok u kojem osumnjičeni mora da izvršiti preuzete obaveze. Rok za preduzimanje obaveza ne može biti duži od godinu dana.

ŠTA AKO OSUMLJIČENI NE IZVRŠI OBAVEZU?

Ako osumnjičeni u roku izvrši preuzetu obavezu, javni tužilac će rešenjem odbaciti krivičnu prijavu.

U praksi se najčešće osumnjičeni obavezuje da uplati određeni iznos u humanitarni fond ili druge javne svrhe. Sredstva koja budu prikupljena na ovaj način dalje raspodeljuje ministarstvo pravde, a po sprovedenom javnom konkursu.

POLOŽAJ OŠTEĆENOG KOD PRIMENE OPORTUNITETA

POLOŽAJ OŠTEĆENOG KOD PRIMENE OPORTUNITETA | Advokat Milan Ivetić

Ukoliko osumnjičeni ispuni preuzetu obaveza i javni tužilac odbaci krivičnu prijavu, javni tužilac će o tome obavestiti oštećenog.

U slučajevima gde se ne primenjuje oportunitet a javni tužilac odbaci krivičnu prijavu, oštećeni ima pravo da podnese prigovor neposredno višem javnom tužiocu. Međutim, kod primene instituta oportuniteta, oštećeni nema pravo da podnese prigovor na rešenje kojim javni tužilac odbacuje krivičnu prijavu.

Primeniti oportunitet, pordazumeva da se neće voditi krivični postupak protiv osumnjičenog i da on neće biti osuđen, ali to ne znači da time prestaje svaka mogućnost da oštećeni nadoknadi štetu koju je pretrpeo od osumnjičenog.

DA LI OŠTEĆENI MOŽE POKRENUTI PARNIČNI POSTUPAK?

Oštećeni može pokrenuti parnični postupak i tužbom tražiti da sud obaveže osumnjičenog da mu nadoknadi pretrpljenu štetu. Šteta može biti materijalna, u smislu oštećenja ili uništenja neke stvari, ili umanjenja imovine oštećenog na drugi način. Šteta može biti i nematerijalna, a koja se sastoji u pretprljenom strahu, pretrpljenom fizičnom bolu, ili pretrpljenom psihičkom bolu.

U parničnom postupku sud je vezan za presudu krivičnog suda kojom se optuženi oglašava krivim, i u tom slučaju se krivica osumnjičenog za nastanak štete ne preispituje ponovo. U svim ostalim slučajevima kada ne postoji osuđujuća krivična presuda, parnični sud može nezavisno utvrđivati da li je osumnjičeni kriv za nastanak štete, jer je pojam krivice u parničnom mnogo šiti od pojam krivice u krivičnom postupku.

Dakle, kod primene oportuniteta, kada nemamo krivičnu osuđujuću presudu, parnični sud može nezavisno utvrđivati da li postoji krivica za načinjanu štetu.

Primena oportuniteta, gde javni tužilac odbacuje krivičnu prijavu, ne sprečava oštećenog da zahteva naknadu štete u parničnom postupku.

TROŠKOVI POSTUPKA U SLUČAJU ODBACIVANJA KRIVIČNE PRIJAVE

Iako je Zakonikom o krivičnom postupku predviđeno da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava ukoliko se krivični postupak obustavi, okrivljeni koji je ispunio obaveze određene naredbom javnog tužioca o odlaganju krivičnog gonjenja i protiv koga je krivična prijava zato odbačena nema pravo na naknadu troškova krivičnog postupka.

Zakonikom o krivičnom postupku predviđeno je da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava ukoliko se krivični postupak obustavi, ukoliko se optužba odbije, ili se okrivljeni oslobodi od optužbe. Ovo se odnosi na situacije kada nastupi smrt okrivljenog, kada delo koje je predmet optužbe nije krivično delo, a nema uslova za primenu mere bezbednosti, kada je krivično gonjenje zastarelo ili je delo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, kada nema dovoljno dokaza za optuženje, i drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Međutim prema stanovištu Vrhovnog Kasacionog suda, u osnovi instituta oportuniteta je pogodovanje osumnjičenom, jer mu se umesto krivičnog postupka i sankcije nudi mogućnost da ispuni određenu društveno-korisnu obavezu, a za uzvrat mu se nudi najpre odlaganje krivičnog gonjenja i konačno odbacivanje krivične prijave, ukoliko ispuni preuzete obaveze. Navedene pogodnosti ne mogu se proširiti i na dodatne pogodnosti, u pogledu prava na naknadu troškova krivičnog postupka.

SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVIČNOG DELA

SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVIČNOG DELA | Advokat Milan Ivetić Novi Sad

Okrivljeni i javni tužilac mogu zaključiti sporazum kojim će okrivljeni priznati da je učinio krivično delo, a zauzvrat će se sa javnim tužiocem dogovoriti o kazni.  Sporazum o priznanju krivičnog dela može se zaključiti od donošenja naredbe o sprovođenju istrage pa do završetka glavnog pretresa.

ANGAŽOVANJE ADVOKATA

Prilikom zaključenja sporazuma okrivljeni mora imati advokata. Zakon propisuje da advokat mora učestvovati u postupku od početka pregovora sa javnim tužiocem o zaključenju sporazuma pa do donošenja odluke suda o sporazumu.

ŠTA SADRŽI SPORAZUM?

Sporazum o priznanju krivičnog dela sačinjava se u pisanom obliku, i sadrži opis krivičnog dela koje je predmet optužbe, izjavu da okrivljeni priznaje da je učinio navedeno krivično delo, kao i sporazum o kazni ili drugoj krivičnoj sankciji.

Sporazum o priznanju krivičnog dela sadrži i sporazum o troškovima krivičnog postupka, kao i sporazum o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim delom.

Ako oštećeni ili drugo ovlašćeno lice nije postavilo imovinskopravni zahtev javni tužilac će ga pre zaključenja sporazuma pozvati da podnese zahtev. Sporazum o priznanju kivičnog dela sadržaće i sporazum o imovinskopravnom zahtevu, ukoliko je podnet.

Sporazum o priznanju krivičnog dela može da sadrži:

  • izjavu javnog tužioca da odustaje od krivičnog gonjenja za krivična dela koja nisu obuhvaćena sporazumom o priznanju krivičnog dela
  • izjavu okrivljenog da prihvatanja da izvrši neku od obaveza propisanih zakonom (obaveze predviđene za oportunitet – odlaganje krivičnog gonjenja)
  • sporazum u pogledu imovine proistekle iz krivičnog dela koja će biti oduzeta od okrivljenog.

Sporazum obavezno sadrži i izjavu o odricanju javnog tužioca, okrivljenog i branioca od prava na žalbu protiv odluke kojom je sud u potpunosti prihvatio sporazum, osim u slučajevima izričito predviđenim zakonom.

ODLUČIVANJE SUDA O SPORAZUMU

Nakon što sporazum o priznanju krivičnog dela potpišu javni tužilac okrivljeni i branilac, on se dalje podnosi sudu na odlučivanje. O sporazumu o priznanju krivičnog dela odlučuje sudija za prethodni postupak, a ako je sporazum podnet sudu nakon potvrđivanja optužnice – predsednik veća.

Sud će zakazati ročište na koje će pozvati javnog tužioca, okrivljenog i njegovog branioca advokata. Ročište se održava bez prisustva javnosti, a sud odluku donosi na samom ročištu.

KADA SUD PRIHVATA SPORAZUM?

Sud će doneti presudu kojom prihvata sporazum o priznanju krivičnog dela ako prethodno utvrdi:

  • da je okrivljeni svesno i dobrovoljno priznao krivično delo
  • da je okrivljeni svestan svih posledica zaključenog sporazuma, a posebno da se odriče prava na suđenje i da prihvata ograničenje prava na ulaganje žalbe
  • da postoje i drugi dokazi koji nisu u suprotnosti sa priznanjem okrivljenog da je učinio krivično delo;
  • da je dogovorena kazna ili druga krivična sankcija, odnosno druga mera u skladu sa zakonom.

KADA SUD ODBACUJE SPORAZUM?

Sud će odbaciti sporazum o priznanju krivičnog dela ako on ne sadrži obavezne podatke predviđene zakonom, ili ako na ročište ne dođe okrivljeni koji je uredno pozvan a izostanak nije opravdao.

Takođe, ukoliko sud utvrdi da nije ispunjen neki od gore navedenih uslova, on će rešenjem odbiti sporazum o priznanju krivičnog dela. Sud će takođe odbiti sporazum ako delo koje je predmet optužbe nije krivično delo a nema uslova za primenu mere bezbednosti, ako je  krivično gonjenje zastarelo, delo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, kao i u slučaju da sud proceni da nema dovoljno dokaza za opravdanu sumnju da je okrivljeni učinio krivično delo.

Sud će odbaciti sporazum o priznanju krivičnog dela ako on ne sadrži obavezne podatke predviđene zakonom, ili ako na ročište ne dođe okrivljeni koji je uredno pozvan a izostanak nije opravdao.

U presudi kojom prihvata sporazum, sud će okrivljenog oglasiti krivim za krivično delo. Kazna će biti uvedena u kaznenu evidenciju. Za razliku od ovoga, kod primene oportuniteta – odlaganja krivičnog gonjenja okrivljenom kazna se ne izriče, a više o tome možete pročitati gore u tekstu.

Ukoliko sud odbije sporazum o priznanju krivičnog, svi spisi u vezi sa njim uništavaju se u prisustvu sudije koji je doneo rešenje i o tome se sastavlja zapisnik, a postupak se vraća u fazu koja je prethodila zaključenju sporazuma. Sudija koji je odbio sporazum ne može učestvovati u daljem toku postupka.

ŽALBA NA SPORAZUM

ŽALBA NA SPORAZUM | Milan Ivetić Advokat

Sam tekst sporazuma obavezno sadrži izjavu o odricanju javnog tužioca, okrivljenog i branioca od prava na žalbu protiv odluke kojom je sud u potpunosti prihvatio sporazum, osim za slučaju izričito predviđen zakonom.

Odluka suda o sporazumu o priznanju krivičnog dela dostavlja se okrivljenom, braniocu (advokatu) i javnom tužiocu.

Zakonik o krivičnom postupku predviđa da žalba nije dozvoljena protiv rešenja kojim sud odbacuje ili odbija sporazum o priznanju krivičnog dela.

Protiv presude suda kojom je prihvaćen sporazum o priznanju krivičnog dela može se izjaviti žalba samo u slučaju ako se sama presuda ne odnosi na predmet sporazuma, ako delo koje je predmet optužbe nije krivično delo, a nema uslova za primenu mere bezbednosti, ako je  krivično gonjenje zastarelo, delo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, i u slučaju da sud proceni da nema dovoljno dokaza za opravdanu sumnju da je okrivljeni učinio krivično delo. Žalba se može izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.


Ovaj tekst je informativnog karaktera, i postoji mogućnost da je nakon njegovog objavljivanja došlo do promene propisa. Za detaljnije i precizne informacije o Vašim prvima može Vam pomoći advokat za krivično pravo.

Advokat Novi Sad
Milan Ivetić
Septembar 2021

Call Now Button